Ako ste jučer otišli na Gugl vjerovatno ste videli da nema njegovog uobičajnog logoa već da slika prikazuje djevojku mudrog i blagog izraza lica obučenu u indijski sari koja drži svitak nalik na diplomu. To je zato što se jučer obilježavalo 153 godina od rođenja Anandi Gopal Joši – jedne od prvih doktorki u Indiji i prve žene indijskog porijekla koja je studirala i diplomirala medicinu u Sjedinjenim Američim Državama.
Anandi Gopal Joši život nije mazio. Rođena je 1865. sa imenom Jamuna u porodici zemljoposjednika koji su izgubili svoje bogatstvo.
U skladu sa tadašnjim običajima, kao i zbog finansijskih teškoća sa kojima su se suočavali njeni roditelji na silu je kao dijete udata za izvjesnog Gopalrao Jošija, udovca dvadeset godina starijeg od nje. Jamuni je u trenutku sklapanja braka bilo samo devet!
Nakon što se udala, muž joj je promijenio ime u Anandi što znači – ona koja donosi radost. Gopalrao je radio kao službenik u pošti u Kailanu, kasnije je prebačen u Alibag i na kraju u Kalkutu. Bio je progresivan mislilac i, neobično za to vrijeme – podržavao je obrazovanje žena.
Kada joj je bilo 14 Anandi je rodila sina, ali je dijete živelo samo deset dana jer je u Indiji tog doba medicinska njega bila veoma loša, piše britanski Indipendent. Ovaj tragični događaj bio je prekretnica u njenom životu i inspirisao je da postane ljekar.
Indijka koja želi da postane doktorka
Zvuči neobično, ali upravo je suprug bio taj koji je podstakao Anandi da studira medicinu i bio njena najveća podrška. Poslao je pismo poznatom američkom misionaru u kome je pisao o žarkoj želji svoje žene da studira medicinu i raspitivao se o mogućnostima odlaska u Ameriku na školovanje.
Misionar je pismo objavio u američkoj štampi, a Teodikia Karpenter, doktorka iz Nju Džersija ga je pročitala dok je čekala prijem kod zubara. Bila je impresionirana Anandinom željom da studira medicinu i dirnuta podrškom koju joj je pružao muž i odmah je kontaktirala Amandu nudeći joj smještaj i pomoć oko studiranja u Americi.
Za to vrijeme, Anandino zdravlje se pogoršalo. Stalno je bila slaba, boljela ju je glava, gubila je dah i često imala groznicu. Gospođa Karpenter je iz Amerike poslala lijekove, ali ni oni nisu dali rezultata.
Ipak, i pored svega, Anandi je riješila da putuje za Ameriku. Gopalrao je zbog posla morao da ostane u Indiji ali, iako zabrinut, riješio je da je pusti kako bi bila primjer drugim Indijkama koje su željele više obrazovanje.
Prva Indijka na američkom tlu
Nakon što se Anandina želja da otputuje u Ameriku pročula, država je bila ekstremno protiv. Tek nakon što je djevojka javno počela da govori o potrebi za ženskim doktorima u toj zemlji, kao i njenoj želji da otvori medicinski koledž za žene u Indiji javnost je počela da je podržava i finansijska pomoć je počela da stiže iz svih krajeva zemlje.
Anandi je otputovala u Njujork sama brodom kada joj je bilo 19 godina i vjeruje se da je bila prva Indijka koja je kročila na američko tlo. Primljena je na Ženski medicinski koledž u Pensilvaniji, drugu takvu ustanovu na svijetu.
Anandino zdravlje u Americi se dodatno pogoršalo zbog hladne klime i nepoznate hrane. Konstatovana joj je tuberkuloza, ali je bez obzira na zdravstvene probleme uspjela da diplomirala je 11. marta 1885. godine. Tim povodom kraljica Viktorija joj je poslala čestitku.
Djevojčica koja je otišla u legendu
Krajem 1886. godine Anandi se vratila u Indiju gdje je dočekana kao nacionalni heroj. Postavljena je za glavnog ljekara na ženskom odjeljenju lokalne bolnice.
Ipak, za nju nije bilo vremena da uživa u zasluženoj slavi. Anandi Gopal Joši umrla je od tuberkoloze 26. februara 1887. prije nego što je napunila 22. godine.
Njena smrt oplakivana je širom Indije. Kremirana je, a njen pepeo je poslat Anandinoj dobrotvorki – gospođi Karpenter koja ga je položila u svoju porodičnu grobnicu.
Izvor: dnevno.rs
